Prema rezultatima istraživanja koje su proveli irski znanstvenici s University College Cork, izgleda da crijevne bakterije mogu izravno utjecati na strukturu mozga i njegovu funkciju, tako što reguliraju mijelinizaciju živčanih vlakana koja je bitna za pravilno provođenje živčanih impulsa, što znači da će jednog dana biti moguće liječiti demijelinizacijske bolesti poput multiple skleroze, pa čak i psihijatrijskih poremećaja, promjenom sastava crijevnog mikrobioma pomoću prebiotika, probiotika i fekalne transplantacije.
Mijelin inače stvaraju glija stanice u mozgu znane kao oligodendrociti, a njihova najvažnija funkcija je formiranje mijelinskih ovojnica oko aksona, što omogućava brzo provođenje signala bitnih za funkciju središnjeg živčanog sustava. Također, treba istaknuti da je proces mijelinizacije jako važan i za razvoj i sazrijevanje mozga.
Jednako tako, mijelinizacija je također bitna za svakodnevno funkcioniranje mozga, naime mijelin povećava provodljivost živčanih vlakana i do stotinu puta.
Kod multiple skleroze dolazi do oštećenja mijelinske ovojnice što utječe na smanjenje vidne oštrine, gubljenje snage u jednom ili više ekstremiteta, nastanak dvoslika, poremećaj ravnoteže i vrtoglavice, smetnje kontrole mokrenja i stolice. Mogući su i poremećaji koordinacije pokreta, tremor, poremećaj govora, ukočenost mišića pa čak i mentalni poremećaji. U težim slučajevima dolazi i do gubitka vida i paralize.
Inače, u proteklih deset godina crijevne bakterije su u fokusu istraživanja, zahvaljujući kojima se otkrilo da postoji dvosmjerna komunikacija između crijevnih bakterija i mozga. Očito je da crijevne bakterije imaju važnu ulogu za zdravlje ljudi te da promjene u sastavu crijevnog mikrobioma mogu utjecati na razvoj nekih bolesti.
Izvor: www.cybermed.hr
Comments are closed.