Znamo da previše soli može da dovede do srčanih oboljenja, ali izgleda da postoji i zdrava strana soli. Samo oprez, jer nije ista količina dobra za sve.
Ako ste prosečni stanovnik, velika je verovatnoća da unosite previše soli u svoj organizam. Posebno od jeseni pa sve do poznog proleća, dok se i poslednja slava ne istutnji. Ali poslednje istraživanje – za koje naučnici, doduše, kažu da je još u ranoj fazi – nagoveštava da so izgleda ima dobre strane, koje su dosad prošle gotovo nezapaženo. So je, kako se navodi, jedan od najvećih boraca organizma protiv bakterija.
U medicinskom žurnalu “Cell Metabolism”, Džonatan Janč sa Univerziteta Regenzburg u Nemačkoj, navodi da je so efikasan način da se mikrobi drže podalje od tela. U seriji studija – i sa miševima i sa ljudskim ćelijama – on i njegove kolege ustanovili su da nivo natrijuma raste oko inficiranog dela, a da bez soli bakterije bujaju i brže rastu.
Ovo otkriće došlo je gotovo slučajno, nakon što je Jens Tice, jedan od autora studije, primetio da miševi koje ujedu drugi glodari u kavezu imaju viši nivo natrijuma u koži od onih bez rana. To je nateralo Janča da dalje istražuje ovu vezu.
Njegov tim je sproveo seriju eksperimenata u kojima su mišje i ljudske ćelije podvrgli visokim nivoima natrijum hlorida, i posmatrali su kako se aktiviraju imune ćelije. Takođe su miševe hranili namirnicama koje su imale ili malo ili mnogo natrijuma, i potom ih inficirali. Miševi koji su unosili više natrijuma pokazivali su jači imuni odgovor ranama, i brže su se rešavali infekcija nego miševi koji su jeli manje soli. I ne samo to – izgleda da su ćelije kože zahvaljujući natrijumu formirale barijeru koja je sprečavala mikrobe da uđu dalje u organizam.
To otvara mogućnost da je so dosad neopevani darodavac imunog sistema, i verovatno zaostatak iz dana pre antibiotika, kada su sisari, uključujući i ljude, morali da imaju saveznike u borbi protiv mikroba. Na kraju krajeva, so se već vekovima koristi da se očuva hrana u prisustvu bakterija, tako da ima smisla da je evolucionarno natrijum prihvaćen na sličan način od tela. “Zaista mislim da je so potcenjeni faktor imuniteta”, kaže Janč. “Sada smo zainteresovani da vidimo šta dalje da uradimo s ovim saznanjima, kako da predložimo ljudima i pacijentima kada da uzimaju više soli, a kako da ne preteraju”. Jedan od načina je i najava pojedinih kompanija da će proizvoditi “zdrave, slane salate”.
Janč, ipak, upozorava da “slana ishrana” nije preterano zdrava, ili preporučljiva. Njegove studije, čak i kod miševa, nisu otišle dalje od ćelija kože, niti se bavio ispitivanjem drugih efekata na zdravlje životinja koje su unosile mnogo natrijuma.
Izvor: nedeljnik.rs
Comments are closed.