Više plaši anestezija, nego operacija

Tokom hirurških zahvata, pacijenti često strahuju da se neće probuditi. To nije injekcija za spavanje i protiv bolova, kako mnogi imaju utisak.

Strah od anestezije prisutan je kod većine pacijenata, pa u operacionu salu ulaze sa velikom zebnjom i neizrečenim pitanjima: da li će operacija dobro proći, da li ću se probuditi, šta se dešava dok sam u nesvesti, da li će anestezija ostaviti posledice…?

– U anesteziji ne osećamo spoljašnje nadražaje i bol, a to stanje je izazvano lekovima i deluje koliko i oni. Kod lokalne, regionalne anestezije je neosetljiv samo deo koji se tretira, a pacijent je budan i svestan. Kod opšte nije svestan i logično je da se nje mnogo više plaše jer strepe da se neće ni probuditi – kaže anesteziolog sa 30-godišnjim iskustvom, prof. dr Nevena Kalezić, direktor Centra za anesteziologiju i reanimatologiju Kliničkog centra Srbije i redovni profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu.

* Da li je strah od anestezije opravdan?

– Bez obzira na edukovanost lekara i tehničku opremljenost, koja je na zavidnom nivou, strah je potpuno razumljiv. Pacijent treba da se probudi iz anestezije kao iz normalnog, fiziološkog sna, iako je pre toga satima nad njim vršena operacija, uz veliki gubitak krvi. Na primer, odstranjeno je plućno krilo ili neki drugi organ. Iz takvog sna se ljudi bude bez ikakvih sećanja na to što se dešavalo. Samo u dva odsto slučajeva je prisutna određena svest, pa pacijent može da ima sećanje. Dakle, anestezija nije injekcija za spavanje i protiv bolova.

* Kako se odvija taj postupak?

– U toku anestezije se koriste intravenski i inhalacioni anestetici za uspavljivanje, analgetici protiv bolova odnosno opijati, mišićni relaksanti koji izazivaju paralizu mišića. Svi zajedno ne deluju samo na stanje svesti već i na srce, krvne sudove, pluća. Metabolišu se u jetri, a izlučuju uglavnom preko bubrega, zbog čega je veoma važno da se napravi pravi izbor, imajući u vidu sve prateće bolesti pacijenta.

* Koje prateće bolesti moraju da se uzmu u obzir?

– Veoma retko imamo potpuno zdravog i mladog pacijenta, koji, osim aktuelnog hirurškog obolenja zbog koga je došao na operaciju, nema drugih bolesti ni faktor rizika. Pacijenti najčešće imaju hipertenziju, dijabetes, bronhijalnu astmu, epilepsiju, Parkinsonovu bolest, bolesti bubrega i jetre. Oni uzimaju različite lekove, a njihove efekte anesteziolog mora dobro da poznaje, jer mogu da budu u koliziji sa medikamentima za anesteziju. Često dolaze i gojazni, sa alergijom, pušači, zavisnici od alkohola ili psihoaktivnih supstanci. Međutim, čak i kod zdravih može da se javi alergija na anestetike, za koju se ne zna, jer do tada nisu primali anesteziju.

* Kako anesteziolog dolazi do svih saznanja u kratkom, predoperativnom periodu?

– Posao anesteziologa nije samo u operacionoj sali, da pacijenta uspava i probudi, već učestvuje u kompletnoj preoperativnoj pripremi. Mora da se na vreme upozna sa obolenjem zbog kojeg se pacijent operiše, kao i sa svim pratećim bolestima, kompletnom terapijom koju koristi, laboratorijskim analizama i rezultatima drugih ispitivanja, kako bi pripremio odgovarajuću anesteziju.

BORBA ZA ŽIVOTReanimatologija je jedan od najvažnijih aspekata rada anesteziologa. Tu se primenjuju specifične, intenzivne mere kod bolesnika koji su na ivici između života i smrti, na primer u slučaju srčanog zastoja. Reanimacija se ne radi samo u bolničkim uslovima, već i na licu mesta, u transportu sanitetskim vozilom ili helikopterom kod bolesnika koji su vitalno ugroženi .

* Kako anesteziolog dolazi do svih saznanja u kratkom, predoperativnom periodu?

– Posao anesteziologa nije samo u operacionoj sali, da pacijenta uspava i probudi, već učestvuje u kompletnoj preoperativnoj pripremi. Mora da se na vreme upozna sa obolenjem zbog kojeg se pacijent operiše, kao i sa svim pratećim bolestima, kompletnom terapijom koju koristi, laboratorijskim analizama i rezultatima drugih ispitivanja, kako bi pripremio odgovarajuću anesteziju.

 

U SRBIJI NEMA DOVOLjNO STRUČNjAKAPacijenti stiču utisak da su anesteziolozi u senci hirurga, ova ova grana medicine je izuzetno komplikovana, iako mlađa od hirurgije. Ipak, kod nas još nema dovoljno anesteziologa, Klinički centar Srbije ima oko 170, koji su raspoređeni u 90 operacionih sala i u 20 Jedinica intenzivnog lečenja na 15 hirurških klinika. Da je potrebno više lekara, najbolje pokazuje podatak da se godišnje u KCS izvede oko 50.000 anestezija! Dobri hirurzi nas cene, a i pacijenti sve više uviđaju koliko je značajna uloga anesteziologa tokom operacije, jer smo neraskidivi deo ekipe koja spasava život – ističe naša sagovornica.

* A u hitnim slučajevima?

– Čak i tada je neophodno da pribavi minimum informacija iz anamneze i medicinske dokumentacije pacijenta. Anesteziolog je zato obavezan da se stalno usavršava i prati razvoj ne samo u svojoj oblasti, već i u hirurgiji, da bi što bolje mogao da proceni pacijenta. Nije ista anestezija u pedijatriji, u kardiohirurgiji, neurohirurgiji… Za svaku vrstu hirurgije se određuje nivo monitoringa, odnosno praćenje pacijenta, kao i to da li je bolje primeniti opštu ili regionalnu anesteziju, koliko krvarenje se očekuje tokom operacije, koliko traje operacija… To je sve obuhvaćeno kod pripreme bolesnika za anesteziju.

* Kako se odvija postupak nakon pripreme?

– Drugi deo je izvođenje anestezije tokom operacije. Dok traje, anesteziolog sve vreme putem različitih aparata, monitora i kliničkom opservacijom prati vitalne parametre pacijenta. Ako dođe do bilo kakvih promena, kao što je skok ili pad pritiska, poremećaj srčanog ritma, poremećaji disanja, promene u krvnoj slici, anesteziolog mora to da koriguje.

* Kakva je uloga anesteziologa posle operacije?

– Anesteziolog je dužan da tokom 24 časa od operacije obilazi pacijenta, bez obzira na težinu hirurške intervencije. To je veoma važno, jer uvek može doći do rezidualnih (zaostalih), neželjenih, produženih efekata pojedinih anestetika. Čak i satima posle operacije. Dok se sva sredstva koja smo dali tokom anestezije ne metabolišu i ne izluče iz organizma, mi smo odgovorni za zdravlje i život pacijenta.

* Da li se anestezija primenjuje i u terapiji?

– Anesteziolozi se bave i medicinom bola, brinu o lečenju kritično obolelih na intenzivnoj nezi, odnosno u Jedinicama intenzivnog lečenja. Učestvuju prilikom izvođenja bolnih i rizičnih invazivnih dijagnostičko-terapijskih procedura kao što je kolonoskopija, gastroskopija, bronhoskopija, kateterizacija i razne vrste punkcija.

 

Izvor: www.novosti.rs