Slučajevi infarkta na plaži: Na što paziti i tko se treba čuvati?

Olja RaspopovićNovosti

Ekstremna toplina otežava rad srca i može utjecati na povećanje rizika od srčanog udara, otkrio nam je kardiolog dr. Hrvoje Pintarić. Važno je skloniti se sa sunca i dovoljno hidrirati

Vrućine, a posebno temperaturni skokovi mogu biti izrazito opasni za srčane bolesnike. Dok jedni znaju da od njih boluju, postoje i oni koji ne znaju da su pod rizikom pa njihovi nesretni slučajevi postaju šok cijeloj zajednici.

Dr. Hrvoje Pintarić, kardiolog iz zagrebačke bolnice Sestara milosrdnica objasnio nam je što se događa s tijelom i srcem pri visokim temperaturama. 

– Ekstremna toplina otežava rad srca i može utjecati na povećanje rizika od srčanog udara. Trend porasta temperature u ljetnim mjesecima unatrag nekoliko godina može predstavljati problem kod stanja kao što su fibrilacija atrija, srčane aritmije, ali i općenito kod drugih bolesti srca. Zbog vrućine dolazi do širenja krvnih žila što pomaže otpuštanju topline iz tijela, ali dovodi i do pada krvnog tlaka. U slučaju da izostane adekvatna rehidracija može doći do nesvjestice. Ako je visoka temperatura udružena s visokom razinom vlage u zraku, znoj se neće isparavati, što smanjuje mogućnost prirodne regulacije temperature tijela. Znojenjem gubimo tekućinu i elektrolite što, pri pojačanom znojenju uz neadekvatnu nadoknadu, može dovesti do dehidracije uz smanjenje cirkulatornog volumena i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, moždani udar ili infarkt srca – upozorio je dr. Pintarić.

Dodaje da ne treba čekati da se pojavi osjećaj žeđi nego treba rehidrirati tijelo običnom vodom prema uputama liječnika koji će odrediti dopušteni dnevni unos. Važno je izbjegavati sokove ili napitke s kofeinom. Također, tekućina ne bi trebala biti jako hladna. Preporučuje se jesti manje i češće obroke, prema potrebi tuširati se mlakom vodom te izbjegavati boravak na suncu od 10 do 17 sati. 

Vrućina i visoke temperature mogu biti pogubne i za druge osjetljive skupine, kao što su djeca, stariji ljudi i kronični bolesnici. 

Evo kako vrućina utječe na tijelo u 6 faza:

  • 1. Toplinska iscrpljenost: Ovo je prva faza utjecaja vrućine na organizam, osobito nakon duljeg vremena izlaganja direktnom suncu. Karakteriziraju je bolovi u mišićima, grčevi u želucu, rukama i nogama, osjećaj slabosti i znojenje. Kako biste spriječili da se iscrpljenost razvije u gore stanje, prekinite tjelesnu aktivnost, otiđite u rashlađen prostor i pijte tekućinu.
  • 2. Toplinski udar: Ovo je druga faza iscrpljenosti vrućinom, a može biti opasna i po život. Ona nastaje uslijed kombinacije faktora: pada tlaka, dehidracije, promjene na krvnim žilama i u radu srca. Simptomi su bljedilo i znojenje, ubrzani otkucaji srca, slabost, podrhtavanje mišića, vrtoglavica, glavobolja, povraćanje i nesvijest. Hitno treba premjestiti bolesnika u hladan prostor, skinuti mu odjeću, natopiti kožu vodom, poleći ga, osloboditi dišne puteve i nazvati liječnika.
  • 3. Pad šećera: Oboljeli od šećerne bolesti imaju veći rizik od utjecaja sunca na razinu šećera u krvi. Uzrok tome je njihova smanjena mogućnost znojenja, koja utječe i na druge procese u tijelu. Samim time se kod njih brže javlja dehidracija i velike oscilacije u razinama šećera. Simptomi poput drhtavice, bljedila i osjećaja slabosti znak su upozorenja, osobito ako su rezultat neredovitih obroka. Hitno izmjerite razinu šećera u krvi, pojedite nešto i maknite se sa vrućine.
  • 4. Dehidracija: Voda čini više od 70 posto ljudskog tijela, a već kod malih gubitaka javljaju se problemi. U ljetnim mjesecima je pojačana zbog znojenja. Blaga dehidracija se definira kao gubitak od jedan do dva posto ukupne tekućine, kod umjerene je taj gubitak pet posto, a kod teške čak 10 posto. Simptomi su glavobolja, suha koža i usne, povećana tjelesna temperatura, ubrzani otkucaji srca i mučnina.Jedina prevencija je uzimanje velikih doza tekućina, a najvažnije vode – u ljetnim mjesecima oko 2,5 l na dan, pa čak i više uslijed fizičkih aktivnosti.
  • 5. Pad krvnog tlaka: S povećanjem vlažnosti zraka i porastom temperatura dolazi do naglog proširenja krvnih žila. Bilo da je riječ o zdravim ljudima ili bolesnicima, pad krvnog tlaka svojstven je svima, a naročito opasan za ljude sa slabim srcem te oboljele od hipertenzije koji već uzimaju lijekove za snižavanje tlaka. Simptomi su zamagljen vid, teška vrtoglavica, preskakanje srca, stalan osjećaj žeđi, nesvjestica te kratak dah. Prevencija su redovito obroci s većom količinom soli, sklanjanje s jakog sunca te uzimanja dovoljno tekućine.
  • 6. Sunčanica: Također jedan od oblika toplinskog udara, nastaje kao rezultat direktnom izlaganju suncu glave i zatiljka, a ne samoj vrućini. Simptomi su joj povišena tjelesna temperatura, crvena koža lica, ubrzani rad srca te kratak i ubrzani dah. U lakšim slučajevima javlja se glavobolja, problemi s vidom, vrtoglavica i pospanost, a u težim proširenje zjenica i gubitak svijesti. Prva pomoć su hladni oblozi, puno tekućine i potpuni mrak, a ako dođe do nesvijesti treba pričekati hitnu pomoć i oboljelog postaviti da leži na boku.

 

Izvor: 24sata.hr