Rak kože – rizični faktori i prognoza bolesti

Maligni melanom spada u zloćudne tumore koji nastaju iz melanocita. Gotovo uvijek se pojav na koži, no može nastati i na ostalim dijelovima tijela u kojima se nalaze melanociti.

Može se razviti na prethodno normalnoj koži ili malignom promjenom postojećih madeža. Incidencija posljednjih nekoliko desetljeća pokazuje značajan porast u Hrvatskoj ali i u ostalim zemljama svijeta.

Prepoznajte nepravilne madeže na vrijeme

Ukoliko primjetite madež koji se prezentira kao nepravilno tamno pigmentirana kožna promjena koja je narasla ili se počela mijenjati u nekom proteklom periodu, a osim promjene u veličini i izgledu vrlo često se može javiti i svrbež. To su znakovi koji vas moraju upozoriti da se javite na pregled dermatologu. Prilikom pregleda se liječnici služe ABCDE pravilom (asimetrija, borders- rubovi, color – promjena boje, diameter – promjer veći od 6mm, elevacija/evolucija – uzdignutost iznad razine ostale kože, promjena veličine, krvarenje i svrbež). Prilikom pregleda također koristimo dermatoskopiju gdje se na povećanju mogu pratiti najsitnije promjene na madežu te se slike mogu arhivirati radi buduće usporedbe.

Rizični faktori

Boja kože, svijetla put, plave oči, izloženost UV zrakama te česte opekline od sunca u mladosti su rizični faktori za razvoj melanoma. Također ovdje spadaju i neka druga stanja kao veliki urođeni madeži ili pak sindrom displastičnih madeža.

Prognoza bolesti

Prognoza bolesti ovisi o debljini primarnog tumora, prisutnosti površinske ulceracije, zahvaćenosti regionalnih limfnih čvorova, broju mitoza na 1mm2, prisutnosti satelitskih i in-tranzitnih čvorova (kožne ili potkožne metastaze u blizini primarne promjene) te prisutnosti udaljenih metastaza.

Klinički i patohistološki podtipovi melanoma

Razlikujemo pet osnovnih tipova melanoma: lentigo maligna (melanoma in situ), lentigo maligna melanoma, površinsko šireći melanom, nodularni melanom i akrolentiginozni melanom.

1. Lentigo maligna (LM) Radi se o in situ melanomu koji je smješten u epidermisu i nije probio bazalnu membranu. Ovaj oblik melanoma najčešće se susreće kod osoba u šestom i sedmom desetljeću života, posebno u području lica.

2. Lentigo maligna melanom (LMM) Karakterizira ga polagan rast i u pravilu se javlja na dijelovima kože izloženima suncu.

3. Površinsko šireći melanom (SSM-Superficial spreading melanoma) To je najčešći klinički oblik melanoma  i nalazimo da u oko 70% svih melanoma. Nastaje u mlađoj životnoj dobi, najčešće između 30. i 50. godine. U velikom postotku se može povezati da nastaje iz melanocitnih ili displastičnih nevusa.

4. Nodularni melanom (NM) Zastupljen je u oko 15 i 30% svih melanoma. Najčešće nastaje u srednjoj životnoj dobi, i to najčešće na trupu, glavi i vratu. Obično vrlo rano uđe u vertikalnu fazu rasta što mu omogućava prodiranje u dublje slojeve kože i rano metastaziranje.

5. Akrolentiginozni melanom (ALM) U crnoj radi čini i do 70% svih melanoma. Najčešće se susreće u trećoj životnoj dobi, češće u muškaraca. Subungvalni melanom najčešće zahvaća nožni palac te melanom koji može zahvatiti sluznicu nosne i usne šupljine, vulve i anorektalno područje su rijetki tipovi melanoma.

KIRURŠKO LIJEČENJE

Ekscizija primarnog tumora s odgovarajućom širinom ruba danas je standardni kirurški protokol uz biopsiju limfnog čvora čuvara u određenim stadijima.

Liječenje melanoma

Kad je u pitanju liječenje malignog melanoma najbitnije je otkriti ga na vrijeme i potom kirurški odstraniti tumor zajedno s odgovarajućom zonom zdravog tkiva oko tumora. Svaka druga terapija ove bolesti daje slabije rezultate, iako se u zadnje vrijeme pojavljuje sve više lijekova različitog i potencijalno učinkovitog djelovanja.

  • KEMOTERAPIJA
  • ZRAČENJE
  • BIOLOŠKA TERAPIJA
  • CILJANA TERAPIJA

 

Izvor: www.ordinacija.hr