Najvažnija je rana i tačna dijagnostika kada je u pitanju patologija slepog creva

Ne postoji hirurg koji se nije tokom svoje prakse i radnog iskustva susreo sa operacijom slepog creva. Apendicitis ili upala slepog creva, tačnije crvuljka jedno je od najčešćih hitnih hirurških oboljenja. Učestalost nešto opada posle treće decenije. Uzrokuje ga zapušenje otvora crvuljka u debelom crevu, čime je onemogućeno pražnjenje nagomilanog sekreta i bakterija što pogoduje razvoju bolesti

Obično počinje bolom oko pupka i u predelu želuca, praćenog mučninom, gubitkom apetita, povraćanjem. Nakon izvesnog vremena ( do 12 sati ) bol se premešta u donji desni predeo trbuha koji postaje izuzetno osetljiv na dodir. Važno je znati da je upala crvuljka ‘’ veliki lažov’’ i da može ličiti na brojna druga oboljenja, kao i pojaviti se sa potpuno neuobičajenim simptomima koji lako mogu zavarati lekara.

Lažna dijagnoza postavlja se u 20% slučajeva i u najboljim centrima, češće kod žena zbog brojnih ginekoloških oboljenja koja mogu podsećati na upalu crvuljka.

Često se u medijima pominje izraz ’’ banalna operacija slepog creva’’. Hirurzi jako dobro znaju da banalna operacija ne postoji. Koliko ponekad jednostavna, ova procedura često može biti komplikovana i najiskusnijim hirurzima. Crvuljak može zauzeti netipične položaje u trbuhu i biti jako izmenjen od zapaljenja, što otežava operativni zahvat.

Smrtnost od apendicitisa je ispod 1%, nešto je veća u starije populacije, obično zbog komplikacije sepsom. Nisu retke čak ni infekcije operativnih rana.

Operaciju treba uraditi bez odlaganja, odmah po postavljanju dijagnoze i time smanjiti mogućnost pojave komplikacija. Operacija se obično radi kroz kosi rez na desnoj strani trbuha, mada se po potrebi rez može i menjati. Crvuljak se može operisati i laparoskopski, kada je ožiljak još manji a oporavak brži.

 

Izvor: doktor.rs