Želudačna kila u 95 odsto slučajeva može da se reguliše ishranom, lekovima i spavanjem na podignutom uzglavlju:Trebalo bi da se smanji težina, što, uz lagane obroke, bez masti i začina, olakšava tegobe. TREĆINA ljudi u Srbiji ima hijatus herniju, odnosno neki oblik želudačne kile. Dok većina nema nikakve tegobe, drugima su neophodni lekovi i operacija, kako ne bi trpeli stalne bolove. Profesor doktor Miodrag Krstić, sa klinike za gastroenterologiju i… read more →
Pojava infarkta i šloga tesno je povezana i sa gripom, tetanusom i vakcinom protiv meningokok.:Infarkt je mnogo češći nakon respiratornih infekcija Da se infarkt i šlog često javljaju kod savremenog čoveka, pokazuju statistike. Međutim, sada su britanski naučnici ustanovili da je njihova pojava povezana i sa gripom, tetanusom i vakcinom protiv meningokoka. Srčanom i moždanom udaru su posebno podložne osetljive osobe. – Stopa srčanog udara je bila najveća tri dana… read more →
Osobe koje su izložene većem riziku oddijabetesa tipa 2 imaju veću vjerojatnost od razvoja bolesti ukoliko tijekom duljeg vremenskog razdoblja uzimaju statine, ukazuje studija u kojoj je sudjelovalo 3.234 ispitanika. Pretpostavlja se da statini koji se obično uzimaju za snižavanje povišene razine kolesterola i smanjenje rizika od srčane bolesti, mogu narušiti proizvodnju inzulina, hormona koji snižava razinu šećera u krvi. No, smatra se da treba dobro odvagati je li u… read more →
Rizik od dobijanja raka kože veći je ukoliko neki član porodice ima ili je imao karcinom, imate osjetljivu ili problematičnu kožu, izloženi ste brojnim tretmanima koji se koriste rendgenskim zracima, pušač ste… Kako biste na vrijeme prepoznali promjene, potrebno je znati i da postoje tri tipa tumora kože: bazocelularni, planocelularni i melanom. Bazocelularni je najčešći oblik karcinoma kože i uglavnom zahvata oblasti koje su najizloženije sunčevoj svjetlosti (vrat, lice i… read more →
Pravilan rad srca je presudan za zdravlje i život svakog čoveka, a evo kako da na vreme uočite srčanu slabost. Istraživanja dokazuju da srčane smetnje usmrte veći broj ljudi nego maligna oboljenja, a evo kako da prepoznate simptome slabog srca i spasite sebi život. Srčana insuficijencija ili slabost srca nastaje kada ovaj mišić ne može pravilno da ispumpava krv, a to se događa kada je srce značajno oštećeno i često ukočeno. Ovo stanje ne znači… read more →
Osteoporoza je napredujuće smanjenje gustoće kosti koje kosti čini slabima i podložne prijelomima. Kosti sadrže minerale kao što su kalcij i fosfor, koji ih čine čvrstim i gustim. Da bi se održavala gustoća kostiju tijelu treba odgovarajuća opskrba kalcijem i drugim mineralima, a samo tijelo mora proizvesti nekoliko hormona, kao što je paratiroidni hormon (parathormon), hormon rasta, kalcitonin, estrogen u žena i testosteron u muškaraca. Također, odgovarajuća opskrba vitaminom D… read more →
Na pitanje kako ojačati organizam i spremiti ga za odbranu od nadolazećih virusnih i bakterijskih infekcija, dr Vladimir Stojanović podseća da imunitet nije “organ” na koji je moguće ciljano delovati. SMENA godišnjih doba, česta promena temperature, ulazak u velike kolektive, kraj sezone svežeg voća i povrća, kaže doktor Vladimir Stojanović, pogoduju razvoju mikroorganizama, pre svega virusa. Uz to su i podloga za česte prehlade i oboljenja respiratornog sistema i grip.… read more →
Obrasci pronađeni u genima autistične djece – kompletan set genetskih instrukcija unutar ćelija – otkriva novi genetski potpis koji je doveden u čvrstu vezu sa autizmom i koji bi trebalo da objasni slučajeve bez uobičajenih karakteristika ovog poremećaja. Rezultati, objavljeni u magazinu Cell, sugeriraju da bi skeniranje čitavog genoma pacijenta moglo da pomogne istraživačima da bolje razumiju genetske abnormalnosti koje se javljaju u slučaju autizma. U slučaju da se ponove,… read more →
Nedostatak joda pre treće godine života TRAJNO smanjuje količnik inteligencije. Uspeh u školi i količina joda koju unosimo u naš organizam su tesno povezani. Mozak se najintenzivnije razvija do treće godine života. U trudnoći se kod fetusa svakog minuta stvara oko 2,5 miliona novih nervnih ćelija. Oko 50 odsto svojih sposobnosti za učenje razvijamo do četvrte godine života, a 30 % do osme godine života, prema podacima MENSE. Tih prvih… read more →
Prevelike količine ovog vitamina mogu da izazovu prekomernu žeđ, povećanu potrebu za mokrenjem, mučninu i slabost. Vitamin D poznat je i kao “vitamin Sunca”, jer ga naše telo proizvodi tokom izlaganja kože Sunčevim zracima. Izostanak takve mogućnosti u zimskim mesecima navodi mnoge ljude na unos njegovog veštačkog oblika kako bi svom telu obezbedili dovoljnu količinu tog vitamina. Ipak, uzimanje dodatne količine vitamina D ne samo da nije nužno dobra ideja,… read more →